Zaštita staništa velike droplje

VIDEO K9: Aktivnosti na očuvanju staništa velike droplje u severnom Banatu podignute su na viši nivo, kroz projekat prekogranične saradnje koji Pokrajinski zavod za zaštitu prirode sprovodi sa svojim kolegama iz Mađarske. Sredstva za zajedničke aktivnosti na zaštiti ove ptice obezbeđena su kroz IPA Interreg projekat.

415

Velika Droplja je, pored afričke kori droplje, najveća ptica letačica na svetu i kod nas nastanjuje travne očuvane stepske predele severnog Banata kojih je najviše u okolini Mokrina.

Na zaštiti ove ptice i njenog staništa kroz IPA Interreg projekat radiće nadležne institucije iz Vojvodine i Mađarske.

“Pokrajinski zavod za zaštitu prirode kao vodeći korisnik projekta i partneri – sa jedne strane Nacionalni park Kiškonšag iz Mađarske i sa druge, naše strane, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i Lovačko udruženje Perjanica koje je upravljač Specijalnog rezervata prirode u kojem živi droplja”, rekao je Nikola Stojnić, načeknik za zaštitu staništa i vrsta Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

U okviru projektnog poziva IPA Interreg projekta aktivnosti se sprovode, pre svega, na očuvanju stepskih staništa, ali i na očuvanju njihovih ključnih vrsta.

“Za nas najvažnija u ovom slučaju je velika droplja, ali i druga ključna vrsta kojom se takođe bavimo, za sada više sa mađarske strane, to je nizijska, odnosno stepska šarka. Te dve vrste su ključne, obnova njihovih staništa je ključna, ali sem obnove njihovih staništa, obnovom tih prostora obnoviće se mogućnost života i za druge vrste”, naveo je Stojnić.

Najvažnije terenske aktivnosti koje će tokom trajanja ovog projekta biti sprovedene su obnavljanje stepskih koridora u Mađarskoj i ograđivanje prostora za bezbedno gnežđenje droplji u Srbiji, zajedno sa očuvanjem i održavanjem njenih staništa.

“Uz te aktivnosti brojne su aktivnosti na praćenju stanja i na širenju svesti javnosti, kako sa jedne, tako i sa druge strane granice i, svakako, ono što je osnovni motiv, što je jedna od najvažnijih linija vodilja u ovom projektu, to je da se radi zajednički i prekogranično i da razmenjujemo iskustva u brojnim komplikovanim stručnim pitanjima – kako očuvati stepsko stanište, kada kositi, da li sejati određene kulture, koliko stoke može da se napasa na određenim prostorima i tako dalje, brojna stručna pitanja i rešenja koja treba da doprinesu poboljšanju ove prirode”, pojasnio je Stojnić.

Sam projekat na očuvanju staništa velike droplje i ostalih vrsta na ovom prostoru traje godinu i po dana, od 15. januara ove do 14. juna naredne godine.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.