Uljana repica sve zastupljenija

VIDEO K9: Uljana repica spada među tri najznačajnije uljane kulture u svetu, a u pojedinim zemljama u kojima se zbog klimatskih uslova ne mogu gajiti druge predstavlja i najvažniju uljaricu. Ova uljarica postaje posebno aktuelna sa aspekta proizvodnje tzv. biobnovljivih izvora energije, biogoriva, bioetanola odnosno biodizela. Dobra vest je da su se i naši proizvođači preorijentisali, te je sve više površina pod ovom kulturom.

0
506

Uljana repica je biljna vrsta čija upotreba čak i kod nas doživljava nagli porast u odnosu na prethodne godine.

Ove godine uljana repica posejana je na gotovo 100 posto većoj površini podaci su Poslovne zajednice za industrijsko bilje, što iznosi gotovo 40.000 hektara.

“To govori da je pred ovom biljnom vrstom velika budućnosti, ima svoju dobru cenu, ima otkup, ima cenu, ima tržište. Seme je dobrog kvaliteta, ulje odličnog kvaliteta ide u preradu, kako za ljudsku ishranu, tako i za preradu u biodizel, odnosno, u obnovljiva goriva. Semena ima, agrotehnika je poznata, način gajenja vrlo dobro isproban. Budućnost je pred nama i, naglasiću još jednom, to je biljna vrsta dobrih proizvođača”, istakla je Ana Marjanović Jeromela sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.

Na poljoprivrednom fakutletu savetuju proizvođače da uljanu repicu treba da upotrebljavaju i za plodored.

“Na taj način bi dobili sigurniju, stabilniju proizvodnju ulja, što je jedan od bitnih zadataka, s obzirom da ove uljane biljne vrste imaju perspektivu, odnosno mogućnosti izvoza i predstavljaju unapređenje naše ratarske proizvodnje s obzirodm da se, umesto žitarica, gaje industrijske biljke koje imaju mnogo veću profitabilnost. Država i ceo lanac u proizvodnji može ostvariti veći napredak, odnosno, veću zaradu za celu državu”, naveo je prof. dr Jovan Crnobarac sa Poljoprivrednog fakulteta. 

Optimalni rok za setvu uljane repice je polovina septembra, mada na Insitutu kažu da je svaka godina sa svojim vremenskim uslovima priča za sebe, apelujući na proizvođače da svakako poštuju rokove i primenjuju sve agrotehničke mere, kako bi i prinosi bili na nivou.

“U svakom slučaju, oni proizvođači koji nisu poštovali osnovne agrotehničke mere i koji su posejali prerano, a imali su hibrid koji izrazito bujno raste u jesen, doživeli su da im je stablo se formiralo i krenulo, možda, čak i dva, tri, možda čak i 10 centimetara. Takvi usevi su naravno osetljiviji na niske temeprature i može doći do njihovog izmrzavanja. Za sada usevi izgledaju prilično jednako, imamo pojavu crvenih listova, imamo pojavu žutila po parceli”, rekla je Marjanović Jeromela.

Međutim, pravo stanje neće biti poznato sve dok ne prođe zima i ne počne vegetacija, što se očekuje početkom marta, kaže Marjanović Aromela, savetujući poljoprivrednike da redovno obilaze svoje parcele, prihranjuju biljke i da dodatnom količinom azota pomognu uljanoj repici da što pre uđe u fazu prolećnog rasta i intenzivnog formrianja cvetova i ljuske.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.