U poseti izložbi Tri veka Almaškog kraja

VIDEO K9: Ove godine obeležava se 300 – godišnjica od dolaska stanovnika sela Almaš u Petrovaradinski šanac i formiranja Almaškog kraja. Detalje o tri veka dugoj istoriji ovog dela našeg grada sugrađani mogu saznati i u Istorijskom arhivu Grada Novog Sada u kojem je tim povodom postavljena istoimena izložba.

0
362

Izložba „Tri veka Almaškog kraja“ predstavlja sveobuhvatan prikaz Almaškog kraja, njegovog istorijskog i graditeljskog razvoja, navode u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Novog Sada, uz dokumentaciju Istorijskog arhiva Grada Novog Sada, kao i deo programa koji su pripremili Udruženje Almašani, Osnovna škola Ivan Gundulić i Departman za arhitekturu i urbanizam novosadskog Građevinskog fakulteta.

“Izložba je nastala kao rezultat jednog rada između svih aktera koji su veoma bitni za očuvanje kulturnog nasleđa i ova izložba se može smatrati kao vrsta iskoraka, jer smo uspeli da objedinimoono što teorija zaštite stalno predlaže, a to je da svi ti akteri budu zaista uključeni i u radu na zaštiti i u prezentaciji, što se ovde i dogodilo”, rekla je Aleksandra Zeković, PR Zavoda za zaštitu spomenika kulture NS.

 

Almaški kraj je specifičan po mnogim aspektima, navela je Zeković, i zaslužuje da bude sačuvan pre svega zato što je to jedan od najstarijih delova Novog Sada.

Zaštitarima je, istakla je ona, od samog početka bila izuzetno zanimljiva arhitektura tog kraja, koja je, kako je rekla, više karakteristična za neke seoske sredine.

“Znači, to su te male porodične kuće koje stvaraju neku specifičnu atmosferu u velikom gradu, zatim, krivudave, uzane ulice, splet tih ulica. Takve su nastale zbog tla na kojem su građene, jer one su nastale na suvim gredama koje su diktirale način kako će se praviti trasa ulica. To je ono što je, sa aspekta ambijenta i sa aspekta graditeljskog nasleđa zanimljivo”, kaže Zeković. 

 

Reprezentativna arhitektura u Almaški kraj stiže krajem XIX veka, kada je stanovništvo ekonomski ojačalo ikada počinju da se grade kuće u nekom građanskom maniru.

“Što se tiče nekih reprezentativnih zdanja, imamo jedino Maticu srpsku, koja je i proglašena za kulturno dobro, te naravno, Almašku crkvu koja je kulturno dobro od izuzetnog značaja”, navode u Zavodu. 

 

Osavremenjavanje je, prema njenim rečima, neminovnost i da bi nasleđe živelo, ono mora biti uključeno u sve tokove savremenog života. Ipak, služba Zaštite se trudi, uz angažman stanovnika ovog dela grada, da zaštiti Almaški kraj, koji je stavljen pod režim prethodne zaštite.

U toku je procedura izrade predloga za kojim bi se Almaški kraj proglasio za kulturno dobro, što znači da bi u dogledno vreme mogao dobiti status trajno zaštićene kulturno-istorijske celine.

 

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.