U istraživanju je poredjen udeo žena rodjenih izmedju 1900. i 1972. koje nisu imale decu, i pokazalo se da svaka četvrta žena rodjena u prvoj deceniji 20. veka nije imala decu, dok je medju ženama rodjenim nakon 1970. taj udeo 14 odsto, odnosno svaka sedma, objavio je Nacionalni institut za demografske studije INED.
U Prvom svetskom ratu živote je izgubio veliki broj mladih muškaraca u uzrastu za ženidbu, a ekonomska kriza 30-ih godina 20. veka je primorala najsiromašnije da se isele u bogatije zemlje, čime se objašnjava “masovno odlaganje materinstva” početkom 20. veka.
Kako se ostvarivao ekonomski rast, a sistem socijalne zaštite uspostavljao, osetno je opao udeo žena bez dece.
Nastupio je “bejbi bum”, koji je trajao sve do 1975. godine, sa stopom polodnosti od 2,1 deteta po ženi, pri čemu medju ženama rodjenim početkom 40-ih godina tek svaka 10. nije imala dete.
Tada je medjutim stopa plodnosti počela da opada, pa je medju ženama rodjenim 1974. godine iznosila 1,7 dece po ženi.
“Efikasna kontracepcija, kasnije radjanje, veća nestabilnost veza, želja da se pre svega dobije posao koji je sve nestabilniji, i sve veća ekonomska neizvesnost” mogli su da doprinesu padu stope plodnosti, navodi se u analizi.
U južnoj Evropi je stopa neplodnosni najbrže porasla, pa je u Španiji, Grčkoj i Italiji moguće da će medju ženama rodjenim ’70-ih godina i svaka četvrta biti bez dece.
U ovim zemljama, koje su u problemima sa tržištem i zaposlenošću, pri čemu je nejednakost polova i dalje izražena što otežava uskladjivanje poslovnih i porodičnih obaveza, ova stopa bi mogla i dodatno da poraste, i tako dostigne vrhunac koji je zabeležen nakon Prvog svetskog rata, predvidja Institut. (Agencije, Beta)