Novi Sad – grad heroj

VIDEO K9: VIDEO K9: Novi Sad, Vojvodina i Srbija imaju antifašističku tradiciju, koja, međutim, mlađim generacijama nije objašnjena na pravi način. Antikomunistička atmosfera i negiranje pozitivnih dostignuća iz vremena socijalizma doveli su do prekrajanja istorije i tekovina antifašističkog pokreta na ovim prostorima, zbog čega većina sugrađana verovatno ne zna ni zbog čega je, na primer, Novi Sad – grad heroj. Ovo su, između ostalog, u emisiji Otvoreni ekran rekli Stanko Šušnjar, predsednik Udruženja antifašista Novog Sada i prof. dr Boris Kršev sa Fakulteta za pravne i poslovne studije.

0
920

Prikrivanje istorijskih činjenica i zatvaranje očiju pred pozitivnim tekovinama Narodnooslobodilačkog rata i kasnijeg državnog uređenja, stvaraju nedoumice, naročito kod mlađih generacija, koje gube osećaj za prave vrednosti i postaju pogodni za manipulaciju, smatra predsednik Udruženja antifašista Novog Sada.

Kao jedan od brojnih primera naveo je paradu organizovanu pred Dan oslobođenja Novog Sada, 22. oktobra

“Na svečanoj tribini je bilo napisano Novi Sad – grad heroj. U prigodnom govoru koji je održan takođe je bilo spomenuto, dva puta, da je Grad Novi Sad heroj, ali nije bilo rečeno kad je Novi Sad dobio Orden grada heroja, za koje zasluge je to urađeno i ko je to uradio. Ja sam bio okružen grupom mladih ljudi koji su upravo ta pitanja postavili”, rekao je Šušnjar.

Šušnjar podseća da je Novi Sad proglašen gradom – herojem 1975. godine, ukazom tadašnjeg predsednika SFRJ, Josipa Broza Tita.

“Orden je dobijen, tako je stajalo u tekstu koji je pratio taj Ukaz, za herojska dela i podvig za beskrajne žrtve i za izvanredan doprinos koji je dao grad, njegovi građani, pobedi nad neprijateljem u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Znači da je taj orden dat kao vrednovanje antifašističke borbe koja je vođena u gradu različitim intenzitetima i, naravno, pod teškim okolnostima, formiran je i Novosadski partizanski odred koji je prvi ušao u grad 23. oktobra i od toga datuma se beleži oslobođenje Novog Sada”, pojasnio je Šušnjar.

Prof. dr Boris Kršev smatra da od ovakvog načina prikrivanja činjenica i odricanja od sopstvene istorije dolazi zarad ostvarivanja političkih poena i procene koliko je vlasti koliko bi pominjanje nekih istorijskih dešavanja bilo po njih politički pogodno ili pogubno.

“To je kultura sećanja. Mi smo bacili u zaborav i sad se plaše, ti akteri naši, da će, sa reminiscencijom, sa sećanjem nekih svetlih trenutaka iz naše skorije prošlosti probuditi neke strasti i antagonizme, protiv toga da su nam ti i ti, je li tako, doneli to i to. Zato smo prvo i krenuli sa promenama naziva trgova, ulica, skidanjima spome-obeležja i svega što je simbolizovalo taj pokret”, kazao je Kršev.

Već duže vreme živimo u državi gde dnevna politika stoji iznad svih sfera života i sve što nam se dešava, pa i ovakve stvari, jeste ceh koji za to plaćama, zaključio je Šušnjar.

On je ocenio da će, s obzirom na politiku većine vodećih stranaka u Srbiji, trebati još dosta vremena dok se ne okonča populistički pristup svemu, pa i sopstvenoj istoriji, bez obzira na to koliko će to koštati ozbiljnu državnu politiku i poziciju naše zemlje.

Kompletnu emisiju “Otvoreni ekran” možete pogledati OVDE.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.