Na današnji dan, 9. maj

Danas je utorak, 9. maj 129. dan 2023. Do kraja godine ima 236 dana.

0
33

1502 – Španski moreplovac Kristofer Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju. 

1788 – Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem. 

1800 – Rođen je Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt vešanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaoštravanja borbe abolicionista i robovlasnika. 

1805 – Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih Šiler. Veliku slavu stekao je dramama “Razbojnici”, “Don Karlos” i “Vilhelm Tel”, koje su i danas na repertoarima svetskih pozorišta.

1850 – Umro je francuski hemičar Žozef Gejlisak, koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature. 

1860 – Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri, autor knjige o Petru Panu. 

1877 – Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon što je sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva. 

1901 – U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije. 

1911 – Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju “Ujedinjenje ili smrt” (“Crna ruka”). 

1926 – Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi su preleteli avionom Severni pol. 

1927 – Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna. 

1931 – Umro je američki fizičar Albert Majkelson koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.

1936 – Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija) i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila abisinskim carem. 

1945 – Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu. 

1946 – Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija je postala republika. 

1948 – Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju. 

1950 – Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio je poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obeležava se kao Dan evropskih integracija. 

1952 – Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona “A” Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.