Mladi i nasleđe ratne prošlosti

VIDEO K9: Centar za razvoj društva "Europlois" iz Novog Sada organizovao je diskusiju povodom završetka projekta "Odgovorni prema prošlosti, odgovorni prema budućnosti", na temu percepcije i stavova mladih iz Srbije i Hrvatske o nasleđu ratne prošlosti i načinima njenog prevladavanja.

92

Projekat “Odgovorni prema prošlosti, odgovorni prema budućnosti” sproveden je između maja i septembra ove godine u saradnji sa Centrom za razvoj demokratskog društva Europolis i Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Cilj projekta je podizanje svesti mladih generacija iz Srbije i Hrvatske o značaju utvrđivanja činjenica o ratnim zločinima i povredama ljudskih prava počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije tokom ratova 90-tih godina prošlog veka. Polaznu osnovu za diskusiju koja je tim povodom organizovana u Novom Sadu predstavlja rezultat anketnog istraživanja sprovedenog na uzorku od po 300 mladih iz Srbije i Hrvatske i fokus grupa koje su organizovane s mladim liderima iz Srbije i Hrvatske.

“Europolis je u saradnji sa Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek sproveo projekat čiji je deo bio istraživanje koje je imalo za cilj da ustanovi na koji način mlade generacije u Hrvatskoj i Srbiji posmatraju pitanje nasleđa rata iz prošlosti. Mi smo smatrali da je jako puno vremena prošlo od sukoba i da bilans prošlosti nije utvrđen i da će sačekati nove generacije koje će time morati da se bave. Mi smo poželeli da znamo na koji način sad te generacije gledaju na ta pitanja”, rekao je Ognjen Gogić, koordinator Europolisa.

Među mladima u Srbiji i Hrvatskoj, kako je objasnio Gogić, postoji visok stepen interesovanja za ove teme, ali je problem što im se nude različite interpretacije i verzije događaja, pa ne znaju kome da veruju.

“Ono što mladi prepoznaju to je da su pitanja prošlosti vrlo vezana za sadašnjost i da ona zapravo služe u političkoj nameri da se narodi i države na prostoru bivše Jugoslavije drže u odnosu antagonizma u čemu oni ne žele da učestvuju. Tako da smo mi prepoznali da u mladima imamo sagovornike i saveznika u budućem bavljenju ovim temama kako bi se ta situacija prevazišla i kako bi nam ne bi opterećivalo živote budućih generacija”, kazao je Gogić.

On smatra da se mladi najviše mogu zbližiti kroz akademski rad, ali i putem nevladinog sektora te tako uticati na društvene prilike i politiku. Zajednički jezik, kako kaže, našli su sa partnerskom organizacijom Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.

“Ja vam mogu reći iskustva koja smo imali u Osijeku u fokus grupi koju smo proveli sa deset mladih osoba u Osijeku. Mladih osoba do 30 godina koje su nam u sklopu fokus grupe izrekli svoje stavove i koje smo proveli na 300 mladih Hrvatskih državljana koji su izrazili svoje stavove o ovoj temi. Mi smo na našoj fokus grupi, u našem istraživanju utvrdili da su mladi prilično zasićeni ovom temom. Nemaju volje razgovarati, nemaju volje slušati o ovoj temi. A kao glavni razlog su naveli taj da su im servirane presubjektivne priče”, navela je Natalija Havalka iz osiječkog Centra za mir.

Najbolji način zbližavanja mladih sa prostora bivše Jugoslavije, a sa ciljem prevazilaženja nasleđa iz prošlosti, kako je navela, bio bi putem različitih kulturnih događaja i manifestacija.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.