Manjine, mostovi ili kamen spoticanja?

VIDEO K9: Iznalaženje modela za unapređenje statusa i prava nacionalnih manjina u državama bivše Jugoslavije tema je konferencije održane danas u Novom Sadu. Na skupu su predstavnici zemalja regiona razmenili iskustva na temu položaja nacionalnih manjina.

122

Nacionalne manjine su osteljiva tema oko koje su se okupili predstavnici zemalja regiona sa ciljem pronalaženja rešenja za njihov što bolji status u državama iz kojih dolaze, s obzirom da je to pitanje često političku eksploatisano i predstavlja kamen spoticanja u međudržavnim odnosima.

Na konferenciji pod nazivom “Institucionalni okvir zaštite nacionalnih manjina u državama nastalim raspadom SFRJ” postavljeno je pitanje da li su manjine kamen spoticanja ili mostovi koji spajaju.

“Sad idemo korak dalje. Hoćemo da vidimo kakav je institucionalni okvir, jer jedno je ono što je proipisano ustavom i zakonima, a drugo je kako to funkcioniše u praksi. To funkcioniše najčešće kroz institucije nacionalnih manjina. Raspadom bivše Jugoslavije svaka od novonastalih država je napravila svoj okvir zaštite nacionalnih manjina. Tu se podrazumeva institucionalni okvir. Mislim da je ovde posebno značajno pitanje novih manjina. Mi imamo tradicionalne manjine kao što su kod nas Mađari, Slovaci, rusini i tako dalje. Ali, imamo i nove manjine koje su nstale raspadom Jugoslavije”, rekao je Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

Hrvati su primer nove nacionalne manjine u Srbiji, a u Hrvatskoj Srbi koji su nekada bili konstitutivni narodi. Nove manjine su, kazao je Popov, otvoreno pitanje kada je reč o odnosima zemalja bivše SFRJ i problema sukcesije, ratnih zločina i drugim.

“Ja nažalost moram da kažem da je tu došlo do neke vrste regresije. Mi smo u toku prošle decenije imali daleko intenzivniju međusobnu saradnju, odnose, implementaciju i tako dalje. I u tom periodu je rešen jedan broj otvorenih pitanja ili je počeo da se reševa jedan broj otvorenih pitanja. Ali, mi smo svedoci da u drugoj polovini ove decenije je zapravo došlo do unazađivanja naših međusobnih odnosa, da su češća prepucavanja nego dobre vesti”, dodao je Popov.

Zbog toga je, kako je istaknuto, važno sesti za isti sto i objektivno razgovarati o rešavanju ovih problema.

“U normalizaciji odnosa zaista najvažnije je graditi društvo, građansko društvo prije svega. Društvo koje prihvata nacionalne manjine i druge nacionalne manjinske zajednice, društvo koje se prema manjinama ophodi kao prema svojim građanima i u tom smislu im uvažava i daje prava kao svojim državljanima i građanima”, rekla je Milena Krsmanović, savetnica Ombudsmana Crne Gore.

“Tako da danas kad gledamo tih šest država na prostoru bivše Jugoslavije onda vidimo svaka od njih na specifičan način regulira položaj nacionalnih manjina. Na primer Slovenija ima jedan redukcionistički pristup gdje ostavruju prava samo dvije nacionalne manjine, Talijani i Mađari, za razliku od Hrvatske gdje na primer formalno je priznato 22 nacionalne manjine. I sam nivo prava je različit. Negdje se to odnosi samo na prava iz područja kulturne autonomije, a opet u drugim zemljama to ide i do političke participacije”, naveo je prof. Siniša Tatalović sa Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba.

“Imamo puno nacionalnih manjina. Imamo takozvane klasične, tradicionalne ili kako ih zovemo u Sloveniji autohtone i imamo obiman korpus takozvanih neautohtonih manjina ili zajednica i unutar istorijskih nacionalnih manjina ima velikih razlika. Priznate su na primer, talijanska, mađarska manjina u punoj meri, onda Romi malo manje, a ostali kao što su Srbi, Hrvati, govorim o autohtonim Srbima i Hrvatima, Jevreji i Nemci nemaju taj obim prava”, kazao je Miran Komac sa Instituta za nacionalna pitanja Slovenije.

Na skupu su učesnici iz uporedne perspektive želeli da dođu do preporuka za boljitak usvajajući pozitivna iskustva, te iznaći načine za preovladanje situacija gde su prava regulisana, ali društveni kontekst ne omogućava njihovu realizaciju.

Zaključak je da nema univerzalnog modela te da svaka zemlja treba da nađe model za sebe, na osnovu okolnosti i unutrašnih i spoljašnijih uticaja pod kojima je nastao.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.