Starosna struktura u državnom zdravstvu je nepovoljna, jer, na primer, većina specijalista do penzije ima još samo 10 godina rada.
Zbog toga postoji generacijski jaz, te se neretko dešava da specijaliste po odlasku u penziju nema ko da zameni, kaže ministar, dodajući da ni na evidenciji Nacionalne službe nema nezaposlenih specijalista.
“Ideja je da zaposlimo mlade lekare i omogućimo im sve što je potrebno da za četiri ili pet godina budu obučeni i spremni da zamene specijaliste koji odlaze u penziju. Stvaranje nove generacije specijalista je jedini model kojim možemo da izbegnemo situaciju u kojoj su se našle mnoge zemlje u našem okruženju, koje su ulagale u opremu i infrastrukturu, ali su ostale bez kadrova jer su lekari otišli u EU”, rekao je ministar zdravlja.
Dodatni problem u Srbiji jeste i odliv mozgova, koji se naročito u zdravstvu primeti, s obzirom da su poslednjih godina pojedine zemlje, poput Nemačke primile na stotine naših tek svršenih lekara. Takođe, naši lekari tamo rade za daleko veće plate nego što ih imaju ovde, gde izose oko 70 hiljada dinara, koliko kod nas u proseku zaradi specijalista.
“Jedna od ideja kako da zadržimo mlade lekare je da uvedemo obavezu da u zdravstvenoj ustanovi koja im je dala specijalizaciju moraju da ostanu duplo duže nego što je trajala specijalizacija. To znači minimum od osam do 10 godina. Nastavićemo i ulaganja u infrastrukturu, opremu i usavršavanje kadra, ali isto tako, prema mogućnostima države, u standard lekara i svih zdravstvenih radnika, kako bismo doprineli tome da ostanu u zemlji”, naveo je Lončar.
U 355 zdravstvenih ustanova u Srbiji, bez KiM, prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, zaposleno je skoro 108.000 ljudi, od kojih su samo petina doktori medicine, stomatologije i visokoobrazovani farmaceuti, dok su ostali zdravstveni radnici, nemedicinski radnici i adminsitrativci, stoga se često dešava da pojedine ustanove imaju višak zaposlenih, a manjak lekara.